Foto:opensource.com/flickr.com

Što je STEM obrazovanje

STEM je kurikulum temeljen na ideji obrazovanja učenika u četiri specifične discipline – znanost, tehnologija, inženjerstvo i matematika -  u interdisciplinarnom i primijenjenom pristupu.

Umjesto da se navedene četiri discipline uče zasebno i da budu odvojeni predmeti, STEM ih integrira u jedinstvenu paradigmu učenja  koje se temelje na stvarnim interakcijama.

STEM u svakodnevnom životu

Jeste li ikad razmišljali o tome koliko često STEM iskustva primjenjujemo i u našim svakodnevnim životima. Znanost je naš stvarni svijet koji nas okružuje – sunce, mjesec i zvijezde … zemlja i more … vrijeme, prirodna raznolikost, životinje i još mnogo toga čudesnog. Lista je doista dugačka. A kako i ne bila kada ljudska znatiželja i rad svakodnevno nam donosi nova saznanja i omogućava nam bolje razumijevanje svijeta kojeg smo i sami dio.

Odrastanjem u 21 stoljeću, tehnologija je neizostavni dio naše svakodnevice, od televizora, računala, pametnih telefona, teleskopa, mikroskopa, pa čak do prvog kotača: Tehnološke inovacije su gotovo svakodnevna pojava i mijenjaju naš svijet pred našim očima.

Inženjeri su tu da dizajniraju raznovrsne  stvari, od onih koje vidimo svaki dan, poput zgrada, cesta i mostova, pa do revolucionarnih u pogledu boljeg transporta, globalnog zatopljenja i ekološki prihvatljivih proizvoda, uređaja i sustava.

I posljednji, ali možda i najbitniji dio STEM programa, na kojeg se oslanjaju ostale tri discipline je matematika. Matematiku primjenjujemo svaki dan, u trgovinama, bankama, na poreznim obrascima, investicijskim planovima i obiteljskom proračunu. Stoga, ma koliko nam mrska ponekad bila riječ matematika, razumijevanjem iste, olakšavamo si svakodnevni život.

STEM program je važan za usvajanje upravo iz razloga jer je prisutan u gotovo svim aspektima naših života.

Foto:PublicDomainPictures/pixabay.com

Zašto je STEM obrazovanje važno

Prema izvješću web stranice STEMcoonnector.org, do 2018 godine, procjenjuje se potreba za 8,65 milijuna radnika iz domene STEM poslova.  I na trenutnom svjetskom tržištu rada postoji veliki nedostatak radnika sa STEM potrebnim vještima – oko 60000.

STEM poslovi ne zahtijevaju nužno visoko obrazovanje ili fakultetsku diplomu.

STEM za predškolarce

Nema većih prirodnih znanstvenika i inženjera od same djece. Djeca su prirodno radoznala i uče matematičke, znanstvene i inženjerske koncepte kroz igru. Osigurajte im kvalitetno okruženje (koje ne mora biti financijski nepristupačno) u kojem djeca mogu koristiti svoju prirodnu sklonost za istraživanje, za izgradnju i priliku za postavljanje pitanja. I opet se sve svodi na vrijeme za igru.

Naš zajednički portal je tu da ohrabrimo sve roditelje da stvore okruženje za djecu koja potiču djecu da kroz igru uče, postavljaju pitanja na koje pronalazimo odgovor, da zajedno istražujemo  i uvažamo različitost u razmišljanju.

Stoga poklanjamo  svoj glas reformama i u domaćem školstvu, koja će biti temeljena na bogaćenju intelektualnog znanja i koja će imati dodir suvremenog života i potrebama budućeg tržišta rada.

Foto:Mojpe/pixabay.com

The post STEM obrazovanje – od predškolarca do studenta appeared first on .

Foto: RachelBostwick/pixabay.com

Trebamo li se ispričati djetetu?

Jeste li i Vi odrasli u uvjerenju da se roditelji ne trebaju ispričati svojoj djeci? Generacije djece su odrastale uz roditelje koji su uvijek u pravu, bez obzira jesu li bili, ili pak nisu.

Postoje situacije u kojoj se roditeljska riječ ne bi trebala propitkivati i gdje djeci treba dati do znanja da ju moraju poštivati. Takve situacije se prvenstveno odnose na sigurnost same djece.

Dio roditelja se plaši priznati djeci da je u krivu, iz jednostavnog razloga što se navodi pretpostavkom da će dijete početi gubiti povjerenje u roditelja i prigrliti osjećaj nesigurnosti u velikom i zastrašujućem svijetu.

Drugi dio roditelja ne želi izgubiti autoritet nad djetetom i dovesti u pitanju manjak discipline prilikom budućeg odgoja.

Sve navedene razloge možemo i sami razumjeti, no to ujedno i ne znači da su ispravni.

Djeca će bez obzira na svoju dob imati u roditelje više povjerenja ako su roditelji iskreni prema njima. Njihovo samopouzdanje će rasti i razvijati se prihvaćajući činjenice da i mama i tata ponekad čine pogreške. Kroz navedene situacije, djeca će vidjeti da smo emocionalno dovoljno zreli priznati svoje pogreške, ispričati se za njih i zatražiti oproštenje. Ovakve situacije su vrlo bitne prilikom odgoja djece, jer svojim ponašanjem učimo djecu kako da se ponašaju u međuljudskim odnosima.

Nemojte se ustručavati ispričati svom djetetu i ne brinite se da će Vas djeca manje slušati ili imati manje povjerenja u vas.

Foto: jandhnelson/pixabay.com

Kada se trebamo ispričati djeci

Možda Vam je odgovor na navedeno pitanje očigledan, no htjeli bismo ga pobliže objasniti. Najprije sama isprika treba biti smislena i ciljana, a ne samo poštapalica sorry ili žao mi je, te slične riječi koje govorimo ne promišljajući o njihovom značenju.

Kao primjer situacije kada se roditelj treba iskreno ispričati djetetu, je situacija kada okrivite dijete za nešto što nije napravilo, a poslije saznate istinu. S druge strane ako se Vaše dijete uzruja jer mora pospremiti igračke, a ne želi to, ne trebate se ispričati jer ste iznijeli svoj razuman zahtjev ili što ste ga možda uzrujali.

Ispričati se za pravilno discipliniranje vašeg djeteta je krivi način odgoja. Pokazujemo djeci da se osjećamo krivim  za određivanjem zadataka samoj djeci koja su zapravo dobre za njih u civiliziranom svijetu. Šaljete poruku djetetu da ste slab autoritet i neodlučni prilikom donošenja i provedbi odluka.

Ispričajte se djetetu ako ste pogriješili, no zapamtite da su određeni zahtjevi ( i ne slaganje s njima) važni za dobrobit vašeg djeteta.

Foto: LisaLiza/pixabay.com

Kako se ispričati djetetu

U nastavku Vam donosimo nekoliko korisnih savjeta kako da vaša isprika bude cijenjena i prihvaćena.

1. Ispričajte se djetetu nakon što se dijete smirilo. Nemojte se pokušati ispričati djetetu dok je dijete još uvijek ljutito.
2. Sama isprika neka bude kratka.Naglasite djetetu da ste svjesni da ste pogriješili i kratko objasnite razlog same isprike.
3.  Važno je da prilikom isprike ne koristite riječ ALI. Kao primjer česte takve  rečenice je „Žao mi je što sam vikala na tebe, Ali si trebao/la si me poslušati“.
4. Smislite način kako da se iskupite djetetu za svoju pogrešku. Čak i jednostavna sitnica će popraviti poljuljani odnos koji ste uzrokovali.
5. Nakon što ste se ispričali jednostavno nastavite dalje i nemojte se vraćati ponovo na temu isprike.

Ispričati se svom djetetu je zdrav način za izgradnju odnosa s djetetom i prilika da naučite dijete kako da se odnosi prema drugima u situacijama kada će i samo pogriješiti.

Poslušajte još jednom dobro poznati savjet za roditelje, a to je da djeca najviše uče iz naših primjera, a ne iz onoga što im mi govorimo. Djela su važnija od samih riječi bez pokrića.

The post Kako se ispričati djetetu appeared first on .

Foto: Courtesy of Hepingting Under Flicker/CC License.

Školski obrazovni sustavi

Zanimljivo je pogledati formalno obrazovanje djece diljem svijeta. Obrazovni sustavi se razlikuju, a učenici imaju drugačije raspored školske akademske godine, kao i raspored praznika. U nekim zemljama su školske uniforme obvezne, a kod nekih čak i frizura mora biti u skladu s propisima.

Škole u Hrvatskoj su prema rezultatima znanja svojih učenika, nažalost ispod prosjeka mnogih zemalja diljem svijeta.

Najavljene su mnoge reforme školstva. Na papiru prijedlozi izgledaju obećavajuće, no praksa bude pokazala hoće li novi školski planovi uroditi plodom.

Mi Vam donosimo kratak uvid u formalne obrazovne sustave 5 različitih zemalja, koja se i prostorno i kulturno razliku. Teško je donositi zaključak koje su bolje.

Prema provedenim OECD testiranjima na vrhu su zemlje poput Japana, Kine, Finske, a na samom dnu zemlje poput Brazila. Pogledajte ukratko po čemu se slične, a po čemu se razlikuju. Gdje smo tu mi, roditelji školaraca prosudite sami.

Foto: PublicDomainPictures/pixabay.com

Australija

Učenici u Australiji provedu 200 dana u školi godišnje. Školska godina traje od kraja siječnja do sredine prosinca.

Budući da je Australija smještena u južnoj hemisferi, ljeto, kao i ljetovanje za učenike odvija se tijekom prosinca i siječnja.

Školska godina je podijeljena na 4 dijela, od kojih svaki traje od 9 do 11 tjedana. Između svakog dijela školske godine se omogućava učenicima dvotjedni odmor.

Škola se odvija u većini slučajeva od 09:00 – 15:30, a ručak je omogućen za učenike u školi.

Obvezna škola traje 11 godina, ali većina učenika pohađa svih 12 razreda.

Prosječan broj učenika po razredu je 18 učenika.

Brazil

Brazil je država koja se također nalazi na južnoj zemljinoj hemisferi, pa dijeli iste ljetne mjesece kao i Australija.

Školski dan započinje u 07:00 sati i traje do podne, nakon čega učenici napuštaju škole i odlaze na ručak s obitelji.

Većina škola zahtjeva da učenici nose školske uniforme.

Glavni predmeti su matematika, povijest, zemljopis, znanost, jezik i tjelesni odgoj, dok si većina škola, posebice  one s manjim budžetom ne mogu priuštiti satove umjetnosti ili pak glazbenog.

Veličina razreda se kreće u prosjeku od 30 učenika.

Foto: stokpic/pixabay.com

Kina

Kina se nalazi na sjevernoj hemisferi, pa su ljetni mjeseci u skladu s većinom Azijskih, Europskih i Sjeverno Američkih škola.

Školska godina počinje  u rujnu i traje do sredine srpnja. Ljetni praznici se najčešće provode u ljetnim razredima ili u vidu pripremanja za prijemne ispite.

Prosječni dan traje od 07:30 do 17:00 sati, s dvosatnom pauzom za ručak.

Formalno obrazovanje u Kini traje 9 godina. Kina omogućava svim učenicima školske uniforme, ali ne zahtjeva da se moraju nositi svakodnevno.

Prosječan broj učenika po razredima se kreće oko 21 učenika.

Kineski jezik i matematika vještine su one koje se testiraju na kraju svake godine.

Francuska

Školski dan u Francuskoj traje u prosjeku od 08:00 do 16:00 sati, a u školu se ne ide srijedom (koja je rezervirana za sportske aktivnosti, obitelj i sl.) i nedjeljom, a subotom se ide skraćeno.

Prosječan broj učenika po razredu je 23 učenika. Škola ne propisuje školske uniforme, ali zabranjuje odjevne predmete koji naglašavaju religijska stajališta.

Školska godina traje od kolovoza do lipnja i podijeljena je u 4 do 7 tjedana s jednim do dva tjedna odmora između.

Učenici osnovne škole u dobi od 6 do 11 godina uče čitati, pisati i vježbaju matematičke aktivnosti, s naglašenim vježbama za razvoj promatranja, logičnog zaključivanja, kreativnog promišljanja i razvoj fizičke aktivnosti.

Stariji učenici uče Francuski, matematiku, fiziku, prirodne znanosti, strane jezike, povijest, zemljopis, ekonomiju i građanski odgoj.

Foto: kytrangho/pixabay.com

Japan

Većina Japanskih škola rade na principu tromjesečja. Akademska godina započinje s radom sredinom ožujka, s pauzama tijekom ljetnih, zimskih i proljetnih praznika.

Učenici kreću u školu nakon navršenih 6 godina.

Školske uniforme su obvezne, kao i jasno definirana pravila za frizure, cipele, čarape, dužinu suknje, šminkanje i različite druge segmente koje učenici moraju poštivati.

Prosječan broj učenika po razredima iznosi 30. Japanski učenici uče akademske predmete, kao što su Japanski jezik, matematika, vještina čitanja, društvene znanosti, glazba i umjetnost, te također moralni odgoj.

Moralni odgoj uključuje učenje o zdravlju, sigurnosti, disciplini, ljubaznosti, razumijevanju i povjerenju, kao i razvoj lijepih manira i ekološke svijesti.

U osnovnim školama u Japanu, razredi su podijeljeni i manje grupe učenika za različite aktivnost. Npr. kao dio njihovog obrazovanja, svaki dan učenici moraju pospremati učionice, hodnike i dvorišta za igru unutar svojih grupa, kao i posluživanje ručka između učenika.

The post Školski obrazovni sustavi diljem svijeta appeared first on .

Foto: pefertig/pixabay.com

O osnovama financija mogu učiti djeca mlađa od pet godina

U sklopu Europskog tjedna novca čiji je cilj poticanje financijske pismenosti kod mladih, Hrvatska udruga banaka (HUB) izradila je  obrazovne materijale namijenjene mladima do 18 godina. Među obrazovnim materijalima kojima se na zabavan način mlade želi potaknuti na razmišljanje o osobnim financijama i štednji, nalazi se brošura za roditelje koja pokazuje što djeca u određenoj dobi mogu i trebaju znati o financijama te tablica za planiranje osobnih financija.

Istraživanja pokazuju kako je edukacija o financijama korisnija i ima dugoročnije učinke ako se provodi kontinuirano u svakoj razvojnoj fazi djeteta. Tako trogodišnje dijete može učiti štedjeti uz pomoć kasice za štednju, dok se kod djeteta u osnovnoškolskoj dobi može uvesti džeparac, ali je preporučljivo da iznos u početku bude manji i odnosi se na kraće razdoblje. Tinejdžera roditelji mogu uključiti u zajedničko planiranje nekih troškova, poput kupovine automobila ili namještaja. To su neki od savjeta koji se mogu pronaći u brošuri Kako pomoći djeci i mladima da razumiju financije? .

Uz pomoć tablice za planiranje osobnih financija mladi mogu na zabavan način voditi svoje financije i naučiti da dnevnim praćenjem svojih troškova i dobivenog novca mogu prepoznati što im je nužno, a što nije prijeko potrebno, te tako uštedjeti dodatan novac kako bi si priuštili željene stvari. Tablica će im pomoći i da razmisle o svojim zdravstvenim navikama te ih potaknuti da bilježenjem sati koje dnevno provedu u određenim aktivnostima, poput interneta ili druženja na kavi, razmisle na koji način provode svoje slobodno vrijeme.

Foto: aleksandra85foto/pixabay.com

Navedeni materijali, uz prezentaciju o korisnim matematičkim operacijama koje se mogu koristiti prilikom vođenja osobnih financija te prezentaciju o osnovama bihevioralne ekonomije,  dostupni su na internetskoj stranici Hrvatske udruge banaka. Više informacija o Europskom tjednu novca može se pronaći na internetskoj stranici posvećenoj ovom projektu, dok se na YouTube kanalu Europskog tjedna novca nalazi i edukativan video materijal, dostupan i s hrvatskim titlovima.

The post HUB izradio obrazovne materijale za mlade appeared first on .