Foto: maligenijalci.com

Gustoća vode

Vodeni eksperiment koji smo pripremili za danas donosi 3 zanimljivosti vezane za vodu. Ranije smo upoznali određene zakonitosti vezane za ponašanje vode, pa ako ste s nama radili prethodne vodene eksperimente, sad možete biti pravi pomagači.

Jednostavan eksperiment, koji je zanimljiv i mlađoj djeci, prvenstveno zbog boja koje drugačije reagiraju ako koristimo toplu vodu gore ili pak dolje.

Starija djeca koja su upoznata s pojmom molekula, eksperimentom će razumijete u praksi ponašanje istih pri promjeni temperature vode.

Zabavite se s nama i potaknite male pomagače na znanstveni pristup problemu. Uvijek ga pitajte što misli da će se dogoditi, prije nego što eksperiment uradite i potom provjerite da li je njegova pretpostavka bila točna ili ne.

Kemija može biti zabavna, ako ju dijete razumije, zavoli i sam sudjeluje u njoj.

Foto: maligenijalci.com

Što Vam je potrebno:

• 2 identične staklenke sa širim otvorom na vrhu
• Hladna voda
• Vruća voda
• Boje za kolače
• Komad kartona (može I papir)
• Dublji pleh (ako nemate, radite iznad sudopera)

Foto: maligenijalci.com

Upute:

1. Natočite u jednu staklenku hladnu vodu, a u drugu vruću vodu (ne mora biti na 100 stupnjeva, može I nešto hladnija).
2. U staklenku s hladnom vodom dodajte nekoliko kapi plave boje.
3. U staklenku s vrućom dodajte nekoliko kapi crvene boje.
4. Uzmite karton I stavite na crvenu teglicu, te brzo okrenite I postavite ju na plavu staklenku.
5. Lagano odmaknite karton.
6. Promatrajte što se događa 

Foto: maligenijalci.com

1. Ponovite postupak, ali sljedeći put stavite teglicu s hladnom vodom na vrh.
2. Što se sad događa?

Foto: maligenijalci.com

Foto: maligenijalci.com

Objašnjenje:

Kada zagrijete vodu, molekule vode se počinju kretati sve brže i brže. Molekule se odbijaju jedne od druge i udaljuju se jedni od drugih.

Budući da ima više prostora između molekula voda, volumen tople vode ima manje molekula i samim time teži manje od istog volumena hladne vode.

Zaključak: topla voda ima manju gustoću od hladne vode.

Npr.: kad ulazite u more, toplija voda se nalazi na površini mora. Prilikom ulaska sve dublje i dublje, temperatura vode se smanjuje. Razlog: gustoća same vode.

Kad ste stavili vruću vodu na vrh, pri čemu je hladna voda bila dolje, topla voda se krenula podizati prema vrhu, dok je hladna ostala na dnu. Srednji dio teglica se pomiješao, ali i dalje jasno čineći razliku između tople i hladne vode.

U drugom zadatku, stavili smo teglicu s toplom vodom dolje, a hladnom gore. Čim smo maknuli karton, boje su se pomiješale. Razlog je opet u gustoći vode. Topla voda koja je lakša je krenula odmah prema gore, gdje se nalazila hladna voda i pomiješala se s njom pri tome.

Dobro je znati:

Foto: maligenijalci.com

• Zašto se voda nije izlila iz teglice, nakon što smo stavili komad kartona na nju? Odgovor pogledajte u jednom od naših ranijih vodenih eksperimeneta Iskusite gravitaciju slobodne vode
• Zašto kapljice boje za kolače se brže kreću kroz toplu vodu?

Odgovor: Ako ste pročitali današnji članak saznali ste da se molekule vode prilikom zagrijavanja kreću sve brže i brže. Krečući se brže, istovremeno brže prenose i boju za kolače, u odnosu na vodu.

The post Vodeni trik: istraži gustoću vode appeared first on .

Foto: maligenijalci.com

Pluta ili tone

Mlađe dijete:

Provedite jednostavni početni eksperiment da vidite koji predmeti plutaju, a koji predmeti tone. Istraživačku aktivnost u kojoj uzmete nekoliko predmeta različite težine i  posudu s vodom i testirate što će potonuti, a što će plutati.

Dopustite djeci da sami postave pretpostavku i neka obrazlože zašto misle da su u pravu. Na kraju naravno testirajte i utvrdite jeli hipoteza odgovarala krajnjem rezultatu.

Ako imate nešto starije dijete, pokušajte s nama otkriti zašto predmet iste težine nekad pluta, a nekad tone.

Foto: maligenijalci.com

Što Vam je potrebno:

• Posuda s vodom
• Gruda plastelina

Foto: maligenijalci.com

Upute:

1. Natočite posudu s vodom i neka dijete ubaci grudu plastelina u vodu. Što se dogodilo?
2. Sada neka dijete od iste te grude plastelina oblikuje čamčić. Neka dno bude široko s visokim stranama. Što se s njim dogodilo?

Foto: maligenijalci.com

Objašnjenje:

U prvo slučaju  gruda plastelina je potonula jer je njezina gustoća veća od gustoće same vode. Težina grude plastelina stvara silu prema dolje, koja je veća od sile uzgona istisnute vode. U drugom slučaju, plastelinu smo promijenili oblik, povećavajuću njegov volumen (oblik čamčića) i samim time smanjili njegovu gustoću. Sad je gustoća plastelina manja od gustoće vode i on pluta.

Foto: maligenijalci.com

Dobro je znati:

Masa tijela: vrijednost koja se dobije vaganjem.

Težina tijela: nije isto što i masa. Ona je sila koju na predmet vrši sila teže. Npr. težina se mijenja kako se mijenja sila teže – na primjer u svemiru – ali masa uvijek ostaje ista.

Volumen: veličina prostora koju predmet zauzima. Možemo zaključiti promatranjem da je kod nas volumen grude plastelina manji, od volumena čamčića.

Gustoća: masa predmeta određenog volumena. Dobijemo je dijeljenjem ukupne mase (kg) s ukupnim volumenom tijela.

Jednostavan eksperiment, a zabavan i edukativan. Možete ga proširiti s pričom o plutanju ljudi u Mrtvom moru i kako sol utječe na gustoću vode. Potkrijepite to s još jednim eksperimentom kojeg smo ranije radili.

Napravite da jaje pluta u slanoj vodi

The post Eksperimentirajmo kako postići da predmeti plutaju appeared first on .

Foto: maligenijalci.com

Eksperiment za djecu

Danas Vam donosimo još jedan zanimljiv i jednostavan eksperiment za napraviti kod kuće. Složenost samog eksperimenta nije nužno preduvjet da se nauči nešto novo i da se promišlja poput pravog malog znanstvenika.

Prije nego krenete s testiranjem, porazgovarajte s djetetom o samom procesu i neka ono samo napravi pretpostavke što će se dogoditi.

Svaka znanstvena hipoteza mora biti u mogućnosti da se provjeri i dokaže ili opovrgne. U konkretnom primjeru, možete razgovarati s djetetom o čvrstom stanju vode i pitati ga Što će najbrže otopiti led?! Koliko će biti potrebno vremena i sličnim pitanjima začiniti raspravu. Uzmite štopericu (svaki mobitel je ima) i uključite i nju u projekt. Budite mali znanstvenici i prepustite djeci da sami donose zaključke, proširuju svoj rječnik i užive se u ulogu.

Mi smo prilikom našeg eksperimenta koristili gumene rukavice, kako bi dobili zanimljive oblike leda. No i same kockice leda će biti dovoljne.

Foto: maligenijalci.com

Što Vam je potrebno:

• Led
• Sol
• Šećer
• Voda

Proizvoljno:

• Ocat
• Soda bikarbona
• Vruća voda
• papar

Foto: maligenijalci.com

Upute:

1. Stavite led jedan pored drugog.
2. Uzmite sol i stavite ju na led.
3. Na drugi led stavite šećer.
4. Na treći led stavite vodu.
5. Četvrti led ostavite bez ičeg.

Ako imate više leda, možete ih testirati i s drugim potencijalnim „odleđivačima“. Svakako vodite evidenciju o promjenama stanja leda.

Foto: maligenijalci.com

Objašnjenje:
Voda se pretvara u led na temperaturi od 0 stupnjeva Celzijusa, što nazivamo točkom ledišta vode. U našem eksperimentu, najbrže se otopio led na kojem smo stavili sol.

Dodavanjem soli na led (vodu), smanjili smo ledište same vode. Gornji dio leda, na kojem se nalazio slana voda ima niže ledište od čiste vode (leda). Veća koncentracija soli u vodi, niža ukupna točka smrzavanja.
Led kojeg je topila sol, stvarao je neravnine na samom ledu. Zanimljivo za vidjeti.
Šećer je imao sličan učinak na ledu, ali znatno sporiju reakciju. Budući da se šećer isto rastvara u vodi, kao i sol, imaju sličnu reakciju.
Najsporije se topio led kojeg smo ostavili bez ičeg.
Dobro je znati:
Slana voda ima nižu točku ledišta ( nižu od 0 stupnjeva Celzijusa).
Sol neće dobro topiti led, ako je vanjska temperatura niža od 0 stupnjeva Celzijusa ( čak ni na našem pločniku).

Foto: maligenijalci.com

The post Eksperiment – što najbolje topi led appeared first on .

Foto: maligenijalci.com

Golo jaje

Danas Vam donosimo jedan jako zabavan eksperiment, koji spada u top 5 eksperimenata koje smo da sada napravili, a koji su najviše oduševili naše male pomagače. Zvuči primamljivo, zar ne?!

Jednostavno je za napraviti, a rezultati su fascinirajući, i za vidjeti, i za poigrati se s njima i za naučiti ponešto o samom jajetu, kojeg većina djece već jede i poznaje neke osnovne činjenice o njemu.

Danas ćemo Vam pokazati kako možete  napraviti „golo jaje“. Golo jaje“ je jaje koje nema ljusku. Možda Vam zvuči nevjerojatno, ali uz ovaj mali  eksperiment, možete napraviti da vaše nekuhano jaje, bude i dalje okruglo i čitavo, samo bez ljuske.

Ali ne samo to. Jaje će postati mekane teksture, zanimljive boje i prilično izdržljivo ( bacali smo ga, stiskali, kotrljali, ali i dalje je ostalo čitavo).

Jeli uistinu moguće da jaje ostane čitavo bez ljuske? Protestirajte sami, sve što vam je potrebno, vjerojatno već imate uz  kuhinji, a ono što je ključno, jeste da imate malo strpljenja za rezultate.

Foto: maligenijalci.com

Što Vam je potrebno:

• Jaje
• Teglica
• Ocat ( mi smo koristili alkoholni ocat)

Foto: maligenijalci.com

Upute:

1. Stavite nekuhano jaje u teglicu ( neka se vaše dijete uvjeri da je ljuska tvrda).
2. Dodajte u teglicu ocat ( mora biti u potpunosti pokriveno jaje).
3. Ostavite jaje da odstoji nekoliko dana i svaki dan promatrajte što se događa s jajetom. U slučaju da zatreba, dodajte još octa.

Foto: maligenijalci.com

Objašnjenje:

Ljuska jajeta je najvećim dijelom sačinjena od kalcijevog karbonata. To je dio jajeta koji čini ljusku čvrstom.

Ocat je kiselina poznata kao octena kiselina. Kada se kalcijev karbonat (jaje) i octena kiselina (ocat) kombiniraju, nastaje kemijska reakcija kojom se oslobađa ugljikovog dioksid (vidimo mjehuriće koji okružuju jaje – oni su napravljeni od ugljikovog  dioksida). Kemijska reakcija će se odvijati nekoliko sati (mi smo izvadili jaje nakon 48 h).

Jaje je postalo mekano jer je sav ugljik napustio jaje s mjehurićima.

Foto: maligenijalci.com

The post Napravite “golo jaje” odnosno jaje bez ljuske appeared first on .

Foto: maligenijalci.com

Balončići od sapunice

Balončići napravljeni od sapunice su prekrasni, zabavni i fascinirajući, ali znate li što su oni zapravo i kako rade. Pogledajte kod nas, kakva se znanost krije iza balončića od sapunice.

Što su zapravo balončići od sapunice i kako nastaju?

To su zapravo šuplje kugle od sapunice i vode, ispunjene zrakom. Kada se sapunica i voda pomiješa, i zrak se puhne u smjesu, sapunica tvori tanki zid koji zadržava zrak i stvara naš balončić.

Radi boljeg razumijevanja kako je napravljen balončić i od čega se zapravo sastoji, dajemo Vam slikoviti prikaz.

Foto: maligenijalci.com

Kao što vidite na slici, vanjski sloj čine molekule sapunice, a unutarnji sloj molekule vode, koje su opet „zatvorene“ molekulama sapunice.

Voda je sastavljena od  velikog broja sitnih molekula. Molekule privlače jedni druge i drže se zajedno. Molekule na samom vrhu vode se drže zajedno i tvore silu pod nazivom površinska napetost,

Balončići se mogu napraviti upravo zbog vode, odnosno zbog napetosti površine vode. Sapunica je tu, da smanji površinsku napetost same vode. Sapunica je fleksibilnija od vode.

Znači, sapunica ne ojačava balončić, već ga stabilizira.

Kada zrak ostaje zarobljen ispod površine mješavine vode i sapunice, fleksibilna površina sapunice se proteže u balončić.

Kako se balončić rasteže, koncentracija sapunice se smanjuje, raste površinska napetost vode i balončić se naposljetku raspukne.

Mogli bi reći, da sapunica „jača“ najslabije dijelove balončića i nastoji spriječiti daljnje istezanje.

Foto: maligenijalci.com

Zašto se balončić raspukne?

Budući da su balončići napravljeni od sapunice i vode, oni mogu trajati onoliko dugo, koliko traje voda.

Ako je zrak suh, balončić će kraće opstati jer površina balončića brzo postaje sve tanja i tanja, dok se ne raspukne.

Sve što je suho će probiti naš balončić. Bilo da balončić sleti na prst, na travu, zid kuće, ili na vašeg ljubimca, balončić će se raspuknuti.

Zaključak; kada nešto oštro i suho dotakne balončić napravljen od sapunice, stvara rupu na površini balončića, sav zrak izlazi iz njega i balončić nestaje.

Foto: maligenijalci.com

Kako uhvatiti balončiće i zadržati neko vrijeme?

• Možete premazati sloj kože ( ruku, prst ili lakat) s napravljenom sapunicom za mjehuriće.
• Možete ju uhvatiti uz pomoć rukavice ili rukava majice, koja prije toga mora biti oprana ( zbog dijela zadržanog deterđenta balončić se neće raspuknuti).

Foto: maligenijalci.com

Mi smo se zabavili učeći nešto više o vodi, o površinskoj napetosti vode i testirali smo hoće li se balončić raspuknuti ako ga uhvatimo s golim rukama ( hoće – zbog nečistoća i ulja na rukama), ako padne na vodu ( hoće – zbog rasta površinske napetosti vode), ako padne na beton, travu, ako stavimo na stol sapunic ( neće se raspuknuti) i još niz drugi uvijeta.

Prijedlozi za igru i učenje:

• Pokušajte uloviti balončić s rukama, zatim s rukavicom.
• Probajte hoće li se balončić raspuknuti ako dodirne stol. Isprobajte zatim, nakon što po stolu stavite malo sapunice za balončiće.
• Pokušajte spojiti balončiće.

The post Znanost iza balončića od sapunice appeared first on .

Foto: maligenijalci.com

Soda bikarbona i ocat

Ranije smo radili eksperimente koristeći se soda bikarbonom i octom. Ako ste ih radili zajedno s nama, upoznati ste s kemijskom reakcijom koja nastaje miješanjem ove dvije supstance.

Dosadašnje reakcije možete vidjeti na sljedećim linkovima:

Kako napuhati balon uz pomoć sode bikarbone i octa: KLIKNI

Napravite svoj vulkan: KLIKNI

Danas smo se odlučili  malo zabaviti i ponoviti ovu kemijsku reakciju, dodajući malo šarenih boja.

Foto: maligenijalci.com

Slika: mi smo iskoristili različite posudice ( vidljivo sa slike) za pripremu šarenog octa.

Što Vam je potrebno:

• Soda bikarbona
• Sol
• Ocat
• Boje za kolače
• I posudice ( možete koristiti hvataljke, šprice, stare kapi za nos i sl.)

Foto: maligenijalci.com

Upute:

1. Stavite u široku posudu dosta sode bikarbone i nešto manje soli
2. Zamiješajte ocat s bojama za kolače
3. Dajte djeci da sipaju šareni ocat, po ranije pripremljenoj sodi bikarboni i soli
4. Reakcija je nevjerojatna

Foto: maligenijalci.com

Objašnjenje:

Soda bikarbona i ocat čine bazu i kiselinu. Pomiješani zajedno čine kemijsku reakciju kojom se oslobađa plin ( ugljikov dioksid)

Prilikom oslobađanja plina nastaju sitni mjehurići koje se pjene.

Foto: maligenijalci.com

The post Šarena eksplozija boja appeared first on .

Foto: maligenijalci.com

Eksperiment sa svijećom i vodom

Ovaj eksperiment je jednostavan za napraviti, a djeca mogu bolje razumjeti zrak koji je svugdje oko nas. Osim edukativnog dijela, zabavno je promatrati učinak koji se događa. Zabavite se, naučite nešto novo i svakako zabavite se izvodeći ga.

Foto: maligenijalci.com

Što Vam je potrebno:

• Svijeća
• Voda
• Posuda i čaša
• Boja za kolače po izboru

Foto: maligenijalci.com

Upute:

1. Napunite tanjur (posudu) s vodom i dodate malo boje za kolače.
2. Stavite u sredinu svijeću i zapalite je.
3. Prekrijte s prozirnom čašom i promatrajte što se događa.

Foto: maligenijalci.com

Objašnjenje:

Svijeća zagrijava zrak unutar čaše i topli zrak se širi. Prilikom širenja zraka, možete vidjeti kako dio toplog zraka bježi ispod čaše, stvarajući balončiće u vodi.

Svijeći je potreban kisik kako bi gorila. Kada svijeća potroši kisik unutar čaše, plamen će se ugasiti. Zrak unutar čaše se hladi i naglo skuplja. Hlađenje zraka unutar vaze stvara vakuum. Ovaj nesavršen vakuum je stvoren zbog niskog tlaka unutar čaše i visokog tlaka izvan nje. Vakuum povećava razinu vode u čaši.

Možete ga ponoviti nekoliko puta i dopustiti djetetu da demonstrira učinak.

Foto: maligenijalci.com

The post Eksperiment sa svijećom i vodom appeared first on .

Foto: maligenijalci.com

Tornado u boci

Snažni vjetrovi koji pušu u tornadu čine ogroman vrtlog, kojeg ćemo I mi pokušati napraviti, ali u manjem omjeru I u vodi. Saznajte kako se on formira I kako izgleda, ali iz sigurnosti svoga doma.

Što Vam je potrebno:

• boca/staklenka
• Voda
• Malo deterđenta za pranje suđa
• boja za kolače ( po izboru)

Foto: maligenijalci.com

Upute:

1. Napunite staklenku s ¾ vode.
2. Dodajte malo boje za kolače i malo deterđenta.
3.  Zatvorite posudu I zavrtite ju nekoliko puta. Što se događa?

Foto: maligenijalci.com

Objašnjenje:

Nakon što zavrtite bocu, kružnim pokretima, u vodi se počinje stvarati vrtlog koji izgleda poput malog tornada. .Voda se brže vrti oko središta vrtloga zbog centripetalne sile*. Mini tornado se može vidjeti samo nekoliko sekundi, dok se vanjski dio tekućine smiri, a unutarnji se dio ostane vrtjeti.

Vrtlozi koji se mogu vidjeti u prirodi su tornada, uragani i pijavice ( nastali nad/ili u blizini vode)

Centripetalna sila – djeluje na objekte koji se okreću unutar kružnice. To je zapravo sila koja ga vuče prema središtu. U našem primjeru, prema sredini boce.

Foto: maligenijalci.com

The post Tornado u boci appeared first on .

Foto: maligenijalci.com

Kapilarni učinak

Voda se zna kretati na zanimljive I mistične načine. Pogledajte kako voda prelazi iz jedne čaše u drugu, uz pomoć papirnatih ručnika I saznajte nekoliko zanimljivosti o vodi.

Što Vam je potrebno:

• Najmanje 2 čaše s vodom
• Jedna prazna čaša
• Papirnati ručnici ( može I komad wc papira)
• Boja za kolače radi boljeg vizualnog dojma

Foto: maligenijalci.com

Upute:

1. Dvije čaše napunite s vodom.
2. Postavite ih na nešto uzvišenu podlogu.
3. U njih ulijte nekoliko kapi boje za kolače.
4. Stavite u svaki suhi papirnati ručnik. I neka završetak papirnatog ručnika ide u praznu čašu.
5. Promatrajte što se događa, I budite strpljivi, jer ovaj eksperiment zahtjeva neko vrijeme.

Foto: maligenijalci.com

Objašnjenje:

Nakon nekoliko minuta vaš papirnati ručnik će postati mokar, a nekoliko minuta iza toga prazna čaša će se početi puniti. Zašto se ovo događa?!

Ova pojava poznatija je pod nazivom “kapilarni učinak”. Voda se kreće uz pomoć vlakana u papirnatim ručnicima. To se događa zbog jače sile prianjanja između vode I papirnatih ručnika, nego kohezivnih* sila unutar same vode. Čaša će se puniti dok se ne izjednači količina voda u čašama.

Ovaj učinak može se vidjeti I kod samih biljaka, kada voda putuje iz korena putem stabljike do samog ploda/cvijeta.

Kohezivna sila: sila koja djeluje između molekula iste vrste ( u našem slučaju molekula vode).

Foto: maligenijalci.com

The post Eksperiment: voda koja bježi appeared first on .

Foto: maligenijalci.com

Napravite kišu

Zanima Vas kako kiša nastaje?! Napravite ovaj jednostavan eksperiment I bolje ćete razumjeti oblake I kako oni funkcioniraju.

Mi smo prije samog eksperimenta pričali o oblacima, o vrstama oblaka, o kruženju vode u prirodi i naposljetku o kiši. Cijeli proces, samo u manjem obliku smo i sami na kraju izveli.

Foto: maligenijalci.com

Što Vam je potrebno:

• Prozirna teglica
• Voda
• Pjena za brijanje
• Boja za kolače
• Hvataljke ukoliko imate ( možete se i žlicom poslužiti)

Foto: maligenijalci.com

Upute:

1. Napunite teglicu s ¾ vode.
2. Napravite oblake od pjene za brijanje na vrhu posude.
3. Hvataljkama malo natopite “oblake” s vodom. Može i žlicom.
4. Dozvolite djeci da nakapaju nekoliko kapljica boje za kolače. Po potrebi dodajte još vode na oblake.
5. Promatrajte što se događa.

Foto: maligenijalci.com

Objašnjenje:

Kada kišni oblak dobije dovoljno vode ( kruženje vode u prirodi) ta voda mora nekuda otići, pa prođe kroz oblak I počne padati kiša.

Isto je kao u našem slučaju s našim “oblacima”. Kad se u njima nakupilo dovoljno vode, naša šarena kiša počela je prolaziti kroz oblak u vodu. Promatrajte naše “oblake” kako mijenjanju masu I izgled, kako se mijenja sastav u njima.

Dobro je znati:

• Oblaci su vidljive nakupine kapljica i ledenih kristala. Nastaju kada se vodena para ohladi ispod temperature rosišta.
• Oblaci nastaju kondenzacijom i sublimacijom vodene pare. Kondenzacijom se vodena para pretvara u sitne kapljice vode, a ako je temperatura vrlo niska, onda se vodena para izravno pretvara u kristaliće leda.
• Kad kapljice u oblaku dovoljno otežaju, počinju padati prema tlu .Ako je temperatura u oblaku vrlo niska, počinje padati snijeg.

The post Napravite kišne oblake u teglici appeared first on .