KNJIGA I ČITANJE – najbolji prijatelj i put ka cjeloživotnom učenju i napretku
Ponekad se zbog neprikladno odabranih knjiga u lektiri, arhaičnih izraza ili nezanimljive tematike mnogima knjige zamjere još od najmlađe dobi. Zašto je važno čitati te kada i koliko treba čitati piše Valentina Namesnik, voditeljica knjiškog kluba za mlade naziva “Moja mala čitaonica” koji će se prvi put održati 3. ožujka u Hoću knjigu Megastoreu (više informacija pronađite na kraju teksta).
Želite rasti, usvajati nove vještine, upotpuniti svoj rječnik novim izrazima ili povremeno pobjeći od stvarnog svijeta i uroniti u svijet mašte? Sve što vam treba je knjiga! To će vam potvrditi svaki čitatelj koji je pročitanim redcima naučio sve o zemljama koje nikad nije posjetio, usavršio pisanje eseja u školi i na fakultetu ili pak pronašao idealan način opuštanja i maštanja. Pokušajte zaboraviti loše iskustvo s lektirnim djelom kojeg niste u potpunosti razumjeli i dajte knjizi novu šansu. Ako ste pak od onih koji vole čitati, čitajte i dalje, jer svaka pročitana knjiga vodi vas korak naprijed ka znanju, maštanju i opuštanju.
Zašto čitati?
Još u osnovnim školama mnogi se zapitaju: zašto čitati? Sažeci lektira mogu se pronaći na internetu, za neka djela postoje snimljeni filmovi, a u slobodno vrijeme pametni telefoni odavno su preuzeli popularnost nad knjigom. Pa ipak, postoji cijeli niz razloga zašto trebamo čitati. Čitanje je naime, za razliku od gledanja televizije, proces gdje sami stvaramo slike o pročitanom tekstu u glavi i na taj način razvijamo kreativnost, a istovremeno poboljšavamo našu koncentraciju. Dokazano je da oni koji svakodnevno čitaju lakše uče potrebno gradivo, ali i lakše se fokusiraju na obavljanje bilo koje druge radnje. Mnogi se čitatelji slažu s tvrdnjom da je knjiga najbolji učitelj, ali i prijatelj. Gotovo svaka knjiga koja izađe na policu knjižare ili knjižnice, produkt je rada cijelog tima, od autora, urednika, recenzenta, lektora i grafičkih stručnjaka, što je garancija za kvalitetu sadržaja i opravdava titulu najboljeg učitelja. S druge strane, djeluje i kao najbolji prijatelj iz više razloga: možemo je ponijeti sa sobom gdje god išli, idealna je za opuštanje u hladnim zimskim večerima, ali i uživanju na plaži, a nikad se neće naljutiti odložimo li je na neko vrijeme i vratimo joj se kada će nam to ponovno odgovarati. Ukoliko ste jedni od onih koji vole razgovarati o pročitanoj knjizi, čitanje u knjižnom klubu idealno je za istovremeno druženje s prijateljima i povezivanje s drugim ljubiteljima čitanja.
Svakodnevnim čitanjem učimo nove riječi i izraze, što nam je prednost za lijepo izražavanje i samostalno pisanje. U školskim klupama obavezno je čitanje zbog stvaranja spoznaja, promišljanja o djelu, donošenja vlastitih zaključaka i poticanja kritičkog razmišljanja, no u slobodno vrijeme knjige odabiremo shodno našim vlastitim interesima i pomoću njih možemo doznati informacije o drugim kulturama i zemljama, naučiti novi jezik ili narječje, uvježbati tehnike za kreativne radove i uživati u omiljenim žanrovskim romanima.
„Postoje i gori zločini od paljenja knjiga. Jedan od njih je i njihovo nečitanje.“ Ray Bradbury
Knjižnica ili knjižara?
Sviđa li vam se neka knjiga i želite je pročitati, nećete pogriješiti odlučite li je posuditi u knjižnici ili je kupiti u knjižari. No razlika ipak postoji. Naime, knjigu iz knjižnice posuđujemo na određeni rok posudbe pa prema tome s njom rukujemo pažljivo i vraćamo je na police knjižnice kako bi i drugi članovi mogli doći na red za čitanje. Također, knjižnice danas imaju zaista simboličnu godišnju članarinu, stoga ne postoji financijski izgovor za nečitanje. S druge strane, u knjižari, knjigu kupujemo i samim time s njom dobivamo i neke povlastice: možemo je čitati u periodu koji nam odgovara, u njoj možemo raditi svoje bilješke ili podcrtavati određene rečenice koje želimo ponovno iščitavati, a nakon čitanja knjigu možemo posuditi prijateljima, ali i pokloniti je nekoj knjižnici, dječjem domu ili slično, ukoliko smatramo da nam više neće trebati.
Preporuka: Uvijek je praktičnije kupovati knjige poput enciklopedija, rječnika, leksikona i knjiga samopomoći, kako bi uvijek pri ruci imali ono što nam može zatrebati. Uz to, volite li si umjesto komada odjeće priuštiti dobru knjigu, na svoju policu uvrstite najdražu beletristiku koje planirate pročitati više puta.
Što čitati?
Ukoliko ste ljubitelj čitanja, ali i redovan čitač, sigurna sam da i s povezom na očima znate prema kojoj ćete polici krenuti u vašoj omiljenoj knjižnici i/ili knjižari. Ipak, postoje oni koji još nisu pronašli svoj omiljeni žanr knjige, kao i oni koji se na čitanje knjige odlučuju prema preporukama knjižnice, prijatelja ili nekih top-lista knjiga. U kojoj ste god skupini, niste pogriješili sve dokle knjiga koju čitate uspijeva u svojoj glavnoj zadaći: zaokuplja vašu pažnju. Najpristupačnije knjige na tržištu definiraju se pod pojmom beletristika, a označavaju pretežno novele i romane različitih žanrova (Proleksis enciklopedija, 2013.), a razlikujemo ih od znanstvenih, stručnih i informativnih knjiga. Kako biste izabrali ‘svoj’ žanr knjige, pokušajte od svakog žanra pročitati neku od najpopularnijih knjiga da vidite kako ona djeluje na vas. Također, pokušajte se informirati kod prijatelja koji vole čitati, a za savjet uvijek možete pitati knjižničara informatora. U posljednjih nekoliko godina veliku popularnost stekla je literatura samopomoći i duhovnosti (engl. self-help) i među velikim brojem takvih naslova zasigurno nećete pogriješiti, jer se one najčitanije knjige često drže kao najistaknutije knjige na policama knjižara i knjižnica. Takva vrsta knjiga zasigurno će vas potaknuti na neke pozitivne promjene u vašem životu, motivirati vas i inspirirati, a budite spremni i na to da vam mogu promijeniti život.
„Čitaj prvo najbolje knjige, jer možda nećeš imati šanse da ih ikako pročitaš.“
Henry David Thoreau
Kada i koliko čitati?
Postoje različiti savjeti koliko često bismo trebali čitati. Bilo bi idealno pročitati barem dvije knjige mjesečno ili nadoknaditi čitanje za vrijeme praznika ili godišnjih odmora. O tome koliko netko čita ovise i vrste knjiga koje čita, jer je stručna literatura znatno teža od beletristike i čitajući je nerijetko pravimo bilješke i trudimo se smjestiti u mirnom i tihom okruženju. Beletristika pak, mnogo je zgodnija za svakodnevno čitanje i može nam praviti društvo između predavanja, pod pauzama na poslu, kod vožnje gradskim prijevozom ili čekanja u redovima. Imate li premalo vremena za čitanje u dnevnom rasporedu, pokušajte čitati barem 30min prije spavanja. Čitanje će vam omogućiti da mirno i opušteno utonete u san.
Čitajte, čitajte, čitajte
Čitajući, stvarati ćete vrijeme za sebe. Naime, mnogi prije čitanja imaju opuštajuće rituale, poput priprema kupke, čaja, poslastice i sl. Takvi povremeni užici donese pozitivan učinak na naše zdravlje i raspoloženje te ‘pune baterije’ za učenje, rad i druge obaveze.
Dopustite knjizi da bude vaš najbolji prijatelj, a da čitanjem stječete cjeloživotno učenje. Rasti uz knjigu, užitak je i privilegija.
Autorica teksta: Valentina Namesnik, mag. bibl.
„Moja mala čitaonica“ je književni klub za mlade osnovnoškolce (+10 godina), koji vodi Valentina Namesnik, mag. bibl., trenutno stručna suradnica – školska knjižničarka u OŠ Prečko. Ideja je da se mladi čitatelji susreću u knjižari Hoću knjigu, jednom mjesečno, subotom u 11 sati i pročitaju prethodno zadanu knjigu, o kojoj zatim razgovaraju u opuštenoj i ugodnoj atmosferi prekrasne knjižare u Bogovićevoj.
Mladi na taj način razvijaju komunikacijske vještine, slušanje drugih, stvaraju nova prijateljstva, iznose vlastita razmišljanja i stavove te ih se potiče na maštovitost i kreativnost. Svaki susret osmišljen je i kao druženje, gdje ćemo osim malih književnih razgovora, imati zabavne i edukativne igre, kratke radionice i poklončiće za naše polaznike.
Više informacija o klubu i prvom susretu, pogledajte na Facebook stranici Hoću knjigu: https://www.facebook.com/hocuknjigu.hr/
Prijave su moguće i direktno u knjižari Hoću knjigu Megastore (Bogovićeva ulica 5)